U članku objavljenom na našoj web stranici – Publikacije: Osnivanje i poslovanje društva s ograničenom odgovornošću u Republici Hrvatskoj (objava: 01.04.2023.) pisali smo o postupku osnivanja društva s ograničenom odgovornošću u Republici Hrvatskoj te naveli kako je to najčešći oblik trgovačkog društva u Republici Hrvatskoj. Takvo društvo može ga osnovati jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba koje unose uloge u temeljni kapital, a koji iznosi najmanje 2.500,00 EUR s time da se navedeni iznos temeljnog kapitala odnosi isključivo na hrvatske državljane te državljane Europskog gospodarskog prostora, dok za državljane trećih zemalja vrijede posebna pravila.

Društvo s ograničenom odgovornošću (dalje: d.o.o. ili društvo) je pravno-ustrojbeni oblik trgovačkog društva koje osniva jedna ili više osoba koje obavljaju djelatnost pod zajedničkim imenom (tvrtkom). Krovni zakon koji pravno regulira ovaj oblik trgovačkih društava jest Zakon o trgovačkim društvima ("Narodne novine" br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 152/11. - službeni pročišćeni tekst, 111/12., 125/11., 68/13., 110/15., 40/19., 34/22., 114/22., 18/23., dalje: ZTD).

KOJI ZAKON UREĐUJE HRVATSKO DRŽAVLJANSTVO, PRETPOSTAVKE ZA NJEGOVO STJECANJE I PRESTANAK? Hrvatsko državljanstvo, točnije pretpostavke za njegovo stjecanje i prestanak uređuje Zakon o hrvatskom državljanstvu (NN 53/91, 70/91, 28/92, 113/93, 4/94, 130/11, 110/15, 102/19, 138/21, dalje: Zakon) koji je stupio na snagu 8. listopada 1991. godine. Taj se dan u Republici Hrvatskoj obilježava kao spomendan - Dan Hrvatskoga sabora u sjećanje na dan kada je Sabor Republike Hrvatske 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ. Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više, kao takva, ne postoji. Ta je značajna odluka Sabora donesena nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine.

Stjecanje hrvatskog državljanstva po osnovi iseljenja jedan je od pravnih osnova stjecanja hrvatskog državljanstva prirođenjem kojeg pravno uređuje odredba članka 11. Zakona o hrvatskom državljanstvu (NN 53/91, 70/91, 28/92, 113/93, 4/94, 130/11, 110/15, 102/19, 138/21, dalje: ZHD).

Autori u ovom stručnom članku analiziraju pravne posljedice prestanka prava građenja u odnosu na založno pravo koje ga tereti, a koje pravne posljedice se razlikuju ovisno o tome je li izgrađena zgrada temeljem prava građenja ili nije.

Autorska prava na računalnim programima štite se Zakonom o autorskim i drugim srodnim pravima (Nar. nov. br.  167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14, 62/17, 96/18, dalje: ZASP), a odnose se na zaštitu računalnog programa kao jezičnog djela koje se, sukladno članku 107. stavku 1. ZASP-a, smatra izvornom intelektualnom tvorevinom autora, tj. ispunjava element izvornosti odnosno originalnosti (individualni karakter).

Zakon o medijima (Nar. nov. br. 59/04, 84/11, 81/13, dalje: ZM) u članku 21. stavku 1. izričito propisuje da za nematerijalnu štetu koja bi nastala trećoj osobi objavom određene informacije u medijima odgovara isključivo nakladnik, a ne novinar, iako je on taj koji prikuplja i obrađuje određenu informaciju za objavu.

Bilježenje točnog datuma radnikove privremene nesposobnosti za rad u evidenciji radnog vremena, prema sadržaju koji propisuje odredba članka 8. st. 1. toč. 9. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 73/2017) – vrijeme nenazočnosti na radu, kao i obračun njegove naknade plaće od prvog dana utvrđene nesposobnosti za rad ovisi u bitnome o tome radi li se o privremenoj nesposobnosti radnika za rad koja je priznata od strane HZZO-a kao ozljeda na radu ili o bolesti/ozljedi koja ne predstavlja ozljedu na radu i o  kojoj se ne obavještava HZZO.