Poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma te hrvatske kulture i društvenog uređenja jedan je od općih uvjeta za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem (naturalizacijom). Taj uvjet propisuje Zakon o hrvatskom državljanstvu (»Narodne novine«, br. 53/91, 70/91, 28/92, 113/93, 4/94, 130/11, 110/15, 102/19, 138/21; dalje: ZHD), a način njegova dokazivanja uređuje Pravilnik o načinu provjere poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja u postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva (»Narodne novine«, br. 6/2021; dalje: Pravilnik). Donio ga je ministar unutarnjih poslova 18. siječnja 2021., uz suglasnost čelnika tijela državne uprave nadležnih za znanost, obrazovanje, kulturu i sport, a stupio je na snagu osmoga dana od objave (objavljen 22. siječnja 2021.).

Hrvatska nema program stjecanja državljanstva putem ulaganja. Ne postoji iznos novca, kupnja nekretnine ili osnivanje društva koje samo po sebi stranom investitoru daje pravo na hrvatsku putovnicu. Na internetu se ipak pojavljuju tekstovi, često generirani za privlačenje klijenata, koji tvrde suprotno. Navode „program iz 2019. godine“, minimalno ulaganje od 200.000 eura u društvo s najmanje deset zaposlenika ili pak govore o “zlatnoj putovnici“ navodeći svakojake uvjete za njezino stjecanje. Nažalost, brojni naši klijenti obraćaju nam se upravo sa željom podnošenja zahtjeva za hrvatsko državljanstvo na temelju takvog ulaganja, oslanjajući se na takve pogrešne informacije. Upravo zato smo pripremili ovaj stručni pravni tekst kako bismo razbili taj mit i svima ponudili ispravne informacije o ovoj temi.

Stjecanje hrvatskog državljanstva po osnovi pripadnosti hrvatskom narodu jedan je od pravnih osnova stjecanja hrvatskog državljanstva prirođenjem kojeg pravno uređuje odredba članka 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu (NN 53/91, 70/91, 28/92, 113/93, 4/94, 130/11, 110/15, 102/19, 138/21, dalje: ZHD).

Izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu (Narodne novine br. 53/91, 70/91, 28/92, 113/93, 4/94, 130/11, 110/15, 102/19, 138/21, dalje: ZHD) koje su stupile na snagu 1. siječnja 2020. jasno su zahvatile institut stjecanja državljanstva po osnovi iseljeništva i potomstva iseljenika.

S ponosom objavljujemo da je naše odvjetničko društvo JURŠETIĆ & ALEKSOVSKI prepoznato od strane The Legal 500 kao vodeće društvo za rješavanje sporova u EMEA regiji za 2026. godinu.

The idea that buying property in Croatia automatically grants residency is one of the most common misconceptions among foreign investors. While Croatia is an increasingly attractive destination for both lifestyle and investment purposes, its immigration system is clearly structured and does not link property ownership with residence rights. Understanding this distinction is essential before making any investment decision.

Buying property in Croatia can be an excellent investment or lifestyle decision, but the legal review before signing is what determines whether the transaction will be secure or problematic. In Croatia, ownership is not acquired merely by signing the purchase agreement. As a rule, ownership is acquired only by registration in the land register, which makes prior legal due diligence essential.

Porez na promet nekretnina jedan je od ključnih poreznih instituta koji se primjenjuje kod stjecanja vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj. Iako se u praksi često poistovjećuje isključivo s kupoprodajom stanova, kuća ili zemljišta, važeći Zakon o porezu na promet nekretnina (Zakon o porezu na promet nekretnina ("Narodne novine" br. 115/16., 106/18., dalje: Zakon) ovaj pojam uređuje znatno šire te pod oporezivanje podvodi različite oblike stjecanja nekretnina. Za pravilno razumijevanje porezne obveze potrebno je utvrditi što se smatra prometom nekretnina, tko je porezni obveznik, kada porezna obveza nastaje, kako se utvrđuje porezna osnovica te u kojim slučajevima Zakon propisuje oslobođenje od plaćanja poreza.