Europska plava karta (engl. European Blue Card) je dozvola boravka i rada koja omogućuje državljanima trećih zemalja da žive i rade u zemljama članicama Europske unije (EU) i Europskog gospodarskog prostora (EGP) ako zadovoljavaju određene uvjete. Glavni cilj Europske plave karte jest privući visokokvalificirane radnike iz trećih zemalja kako bi doprinijeli gospodarskom razvoju EU, a dozvola se izdaje po pojednostavljenim uvjetima u odnosu na klasičnu dozvolu boravka i rada. U Hrvatskoj je EU plava karta regulirana Zakonom o strancima (dalje: Zakon) i Pravilnikom o boravku i radu visokokvalificiranih državljana trećih država u Republici Hrvatskoj (dalje: Pravilnik) koji Pravilnik je u potpunosti usklađen sa Direktivom Vijeća 2009/50/EZ od 25. svibnja 2009. godine o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih država u svrhu zapošljavanja visokokvalificirane radne snage; (SL L 155, 18. 6. 2009). Spomenutom legislativom se ne regulira samo boravak i rad nositelja EU plave karte u Hrvatskoj, već se regulira isti i u odnosu na članove njihovih obitelji.
Visokokvalificiranim radnikom smatra se državljanin treće zemlje koji je u Republici Hrvatskoj zaposlen sukladno posebnim propisima kojima se uređuju radno-pravni odnosi (Zakon o radu), za taj rad je plaćen i ima potrebnu, odnosno odgovarajuću i posebnu stručnost koja se stječe završetkom studijskih programa na visokom učilištu. Pritom, državljanin treće zemlje je, prema definiciji iz čl. 1. st. 3. spomenutog Pravilnika, stranac koji nema državljanstvo države članice Europskog ekonomskog prostora.
Zahtjev za izdavanjem EU plave karte može podnijeti stranac osobno ili njegov poslodavac sa sjedištem u Republici Hrvatskoj kod kojega će stranac raditi, a podnosi se u diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu ili policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji u Republici Hrvatskoj prema mjestu boravka stranca odnosno sjedištu poslodavca ili mjestu rada državljanina treće zemlje.
Državljaninu treće zemlje može se odobriti dozvola boravka i rada pod uvjetom da ispunjava zahtjeve propisane člankom 54. Zakona o strancima, a pritom je zahtjevu za izdavanje odobrenja za boravak i rad potrebno priložiti potvrdu o zdravstvenom osiguranju, kopiju valjane putne isprave (koju će službena osoba ovjeriti nakon pregleda originala), ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor koji se odnosi na visokokvalificiranog radnika i ima trajanje od najmanje godinu dana, dokaz o visokoškolskoj izobrazbi ili završenom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju, integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju ili specijalističkom diplomskom stručnom studiju te izvadak iz sudskog registra za trgovačko društvo, podružnicu, predstavništvo i ustanovu; Središnjeg obrtnog registra; Registra udruga i Upisnika predstavništva stranih zaklada i fundacija, koji ne smije biti stariji od 6 mjeseci. U ugovoru o radu ili drugom odgovarajućem ugovoru, koji se prilaže uz zahtjev, mora biti navedena i bruto godišnja plaća koja ne smije biti manja od 1,5 puta prosječne bruto godišnje plaće u grani djelatnosti u kojoj se državljanin treće države zapošljava. Službeni podatak o prosječnoj bruto godišnjoj plaći objavljuje nadležno tijelo za statistiku. Pritom, isprave koje se prilažu uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad i odobrenje za privremeni i stalni boravak moraju biti u izvorniku ili ovjerenom presliku, a strane isprave i u prijevodu na hrvatski jezik ovjerene sukladno posebnim propisima.
Nadležna policijska uprava, odnosno policijska postaja podnositelju zahtjeva izdaje potvrdu o podnesenom zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad. Potvrda sadrži ime i prezime državljanina treće države, datum, mjesto, državu rođenja i državljanstvo, datum podnošenja zahtjeva, naziv nadležnog tijela, datum izdavanja, potpis službene osobe i pečat.
Konačno, EU plava karta se izdaje u obliku biometrijske dozvole boravka i temeljem iste radnik u odnosu na kojeg je ta dozvola izdana može raditi samo kod onog poslodavca i to na onim poslovima za koje je ta dozvola izdana. U slučaju prestanka ugovora o radu radnika kojemu je odobrena EU plava karta kod određenog poslodavca, radnik (i poslodavac) su obvezni obavijestiti nadležnu policijsku postaju o činjenici prestanka ugovora o radu u roku od 8 dana od prestanka istog.
Zahtjev za produženjem EU plave karte podnosi se najkasnije 30 dana prije isteka njenog roka važenja u policijskoj upravi ili postaji prema mjestu boravka. Nositelj EU plave karte može ostati u Hrvatskoj do izvršnosti odluke o zahtjevu.
Prema podacima Europske komisije iz 2021. godine, Njemačka je država s najvećim brojem izdanih Europskih plavih karti. Njemačka je poznata po visokom broju izdanih plavih karti zbog svoje jakog gospodarstva i potrebe za visokokvalificiranim radnicima u različitim sektorima. Hrvatska se još uvijek nalazi među zemljama koje su niže na ljestvici po izdanim dozvolama za EU plavu kartu, no trend se mijenja. Prema posljednjim dostupnim podacima, u RH je tijekom 2022. godine izdano ukupno 503 dozvola za boravak i rad, a očekuje se da će brojka u 2023. godini biti značajno premašena, što govori o sve većoj atraktivnosti Hrvatske kao zemlje koju visokoobrazovani strani radnici odabiru kao mjesto rada.
Za kraj jedna zanimljivost – EU plava karta je konceptualno inspirirana američkom "zelenom kartom", koja omogućava stranim državljanima da žive i rade u Sjedinjenim Američkim Državama, a intencija joj je privlačenje i zapošljavanje visokokvalificirane radne snage.
Anja Juršetić, odvjetnica