Kontakt

+385 99 481 73 73

info@aj.hr

HR | EN

Ograničenja od ovrhe na plaći i drugim primanjima ovršenika prema prijedlogu novog Ovršnog zakona, IUSINFO

U svjetlu donošenja novog Ovršnog zakona, čiji konačni prijedlog je trenutno u proceduri trećeg čitanja, prema odluci Hrvatskog sabora, člankom autori analiziraju koje izmjene bi on, prema trenutnom uređenju iz njegovog konačnog prijedloga, trebao donijeti u odnosu na ovršenike kojima se ovrha provodi na plaći i drugim primanjima kao predmetu ovrhe.

1. Dosadašnje uređenje ograničenja od ovrhe na plaći i drugim primanjima ovršenika

Ovršni zakon (“Narodne novine” br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., dalje: OZ/17) u članku 173. stavku 1. uređuje pitanje ograničenja od ovrhe na plaći ovršenika na način da ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od jedne polovine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.

S druge strane, prema članku 173. stavku 2. OZ/17, ukoliko ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine neto plaće ovršenika, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine neto plaće ovršenika.

Pritom, neto plaća koja se uzima kao referentni podatak tj. osnovica za računanje, definirana je člankom 173. stavkom 3. OZ/17 kao prosječan iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku (dalje: DZS) i objaviti je u Narodnim novinama, najkasnije do 31. prosinca te godine, dok će se tako utvrđeni iznos primjenjivati i u idućoj godini. Objavom DZS-a klasa: 953-03/19-01/4 od 21.10.2019. godine (“Narodne novine”, br. 104/19.) prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2019. iznosila je 6.434,00 kune.

S obzirom na to da se osnovica od 6.434,00 kune uzima kao relevantan podatak za izračun ograničenja od ovrhe na plaći ovršenika i u 2020. godini, u nastavku slijedi pregled izmjena vezanih uz ograničenja od ovrhe na plaći ovršenika te predmeta ovrhe (drugih primanja ovršenika i sl.) prema novom Ovršnom zakonu.

2. Uređenje ograničenja od ovrhe na plaći i drugim primanjima ovršenika te predmeta koji su izuzeti od ovrhe prema novom Ovršnom zakonu

Na 15. sjednici Hrvatskog sabora od 13.12.2019. godine donesen je zaključak da se o Konačnom prijedlogu novog Ovršnog zakona provede trećeg čitanje (za potrebe ovog članka skraćeno OZ/20).

Ostane li članak 83. OZ/20 nepromijenjen nakon trećeg čitanja, on će propisivati kako ovršeniku fizičkoj osobi, bez obzira na to obavlja li registriranu djelatnost, iz primanja koja ostvari tijekom jednog kalendarskog mjeseca i koja su uplaćena na njegov račun, a koja nisu izuzeta od ovrhe, od ovrhe se izuzima neto iznos u visini tri četvrtine od tog primanja, s time da se tijekom jednog kalendarskog mjeseca od ovrhe se može izuzeti najviše iznos od dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj.

Iznimno od gore navedenog (općeg) pravila, radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, od ovrhe se izuzima neto iznos u visini jedne polovine svakog primanja u tijeku jednog kalendarskog mjeseca, ali ne više od jedne polovine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj.

Istovremeno, bitna je izmjena u odnosu na naplatu novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, od ovrhe se prema OZ/20 izuzima neto iznos u visini jedne trećine primanja u tijeku jednog kalendarskog mjeseca, ali ne više od jedne trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, dakle – umanjuje se iznos dijela plaće ovršenika kojim se može raspolagati u korist namirenja uzdržavanja za dijete (OZ/17 propisuje izuzimanje jedne četvrtine prosječne mjesečne plaće ovršenika).

OZ/20 definira u članku 3. stavku 29. prosječnu neto plaću u Republici Hrvatskoj kao „prosječan iznos mjesečne netoplaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti u „Narodnim novinama“ najkasnije do 31. prosinca za tekuću godinu, radi primjene u idućoj godini“ čime se njena definicija u odnosu na onu iz OZ/17 nije značajno izmijenila.

Važno je napomenuti kako se ograničenja ovrhe na plaći odnose i na druga materijalna primanja ovršenika i to naknadu umjesto plaće (i naknadu za skraćeno radno vrijeme te naknadu zbog umanjenja plaće) i mirovinu.

Nadalje, OZ/20 u članku 82. predviđa koja su primanja ovršenika u potpunosti izuzeta od ovrhe s time da je njihova lista (numerus clausus) značajno proširena u odnosu na OZ/17, što zakonodavac prepoznaje jednim od glavnih ciljeva OZ/20 –  omogućavanje ovršenicima  ustavnog i konvencijskog prava na dostojanstven život. Tako je u OZ/20 povećan broj primanja koja su izuzeta od ovrhe (masnim slovima označene su novine u odnosu na OZ/17), a to su primanja na osnovi:

„1. zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja

2. naknade zbog tjelesnog oštećenja prema propisima o mirovinskom osiguranju i doplatka za pomoć i njegu, osim radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenog zdravlja ili smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, kao i profesionalne ili opće nesposobnosti za rad i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos od jedne polovine toga primanja

3. novčanih naknada žrtvama kaznenih djela

4. socijalne skrbi

5. nezaposlenosti

6. doplatka za djecu

7. stipendije i pomoći učenicima i studentima

8. naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za

tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika

9. odličja i priznanja

10. rodiljnih i roditeljskih novčanih potpora

11. naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada

12. dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada

13. naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda

14. potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada

15. naknada za pričuvnike pozvane na izvršavanje vojne obveze

16. prigodnih nagrada radniku koja se smatraju materijalnim pravom radnika (regres, božićnica, uskrsnica, jubilarna nagrada, novčana nagrada za radne rezultate) do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima

17. terenski dodatak

18. pomorski dodatak

19. sindikalne socijalne pomoći i pozajmice

20. dnevnice i naknade za službeni put u inozemstvo

21. naknada za korištenje privatnog auta u službene svrhe

22. naknada za odvojeni život

23. novčana paušalna naknada za podmirivanje troškova prehrane radnika

24. ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnom zakonu.“

Gore navedena primanja ovršenika izuzeta od ovrhe ovršeniku se mogu isplatiti na poseban, tzv. zaštićeni račun (na taj se račun isplaćuju isključivo primanja ovršenika izuzeta od ovrhe). U slučaju da ovršenik nema otvoren zaštićeni račun, iznos plaće koji je izuzet od ovrhe temeljem članka 82. OZ/20 isplatit će mu se na njegov redovni tekući račun.

3. Zabrana pljenidbe i prijenosa primanja ovršenika izuzetih od ovrhe

Bitno je napomenuti kako je člankom 82. OZ/20 u stavku 5. propisano i kako „izjava kojom ovršenik fizička osoba drugome dopušta pljenidbu i prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava, uključujući i zapljenu i/ili prijenos plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja, ne proizvodi pravne učinke za iznose koji su prema odredbama ovoga članka izuzeti od ovrhe“ čime se dosadašnji članak 202. stavak 1. OZ/17 koji je uređivao institut zapljene po pristanku dužnika preselio s prijedlogom OZ/20 u dio ograničenja od ovrhe na plaći ovršenika, iako je sadržajno ostao isti.

Naime, u odnosu na gornje ograničenje vezano uz izjavu ovršenika fizičke osobe, bitno je napomenuti kako se propisivanjem ništetnosti pljenidbe i prijenosa primanja izuzetih od ovrhe štite zaštićena primanja dužnika iz članka 82. OZ/20.

Dakle, u slučaju kad bi se provodila ovrha na plaći ili drugim stalnim novčanim primanja temeljem privatne isprave potvrđene (solemnizirane) kod javnog bilježnika, a kojom dužnik daje suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni dio njegovih primanja, koju obvezu davanja takve izjave najčešće diktiraju kreditne institucije (banke, stambene štedionice, štedne banke) koje na taj način osiguravaju naplatu svojih plasmana i ranom aktivacijom osiguravaju prvenstveni red za naplatu na primanjima dužnika, primanja ovršenika izuzeta od ovrhe ne mogu se i ne smiju plijeniti i prenositi na vjerovnika.

4. Usporedba iznosa dijela mjesečne plaće ovršenika izuzetog od ovrhe prema OZ/17 i OZ/20 kad je ovršenikova neto mjesečna plaća jednaka ili veća od prosječne mjesečne neto plaće u RH:

 

PROSJEČNA MJESEČNA NETO PLAĆA (2019/2020) = 6.434,00 kn
 
  OZ/17  Dužniku će ostati dio plaće za slobodno raspolaganje:
  OZ/20 Dužniku će ostati dio plaće za slobodno raspolaganje:

Ovrha na plaći ovršenika fizičke osobe (OPĆE PRAVILO)
4.289,33 kn
Izuzima se 3/4 od plaće ovršenika (ne više od 4.289,33 kn)
Ovrha radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja
3.217,00 kn
Izuzima se 1/2 od plaće ovršenika (ne više od 3.217,00 kn)
Ovrha radi naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta
1.608,50 kn
Izuzima se 1/3 od plaće ovršenika (ne više od 2.144,67 kn)
Tako primjerice, u slučaju radnika koji prima neto mjesečnu plaću od 7.000,00 kn, prema novom OZ/20, ako mu se ovrha na računu provodi radi, primjerice, naplate dospjelih nepodmirenih rata kredita, radniku se mora isplatiti 4.289,33 kn (jer 3/4 izuzete mjesečne plaće iznosi 5.250,00 što premašuje zakonski maksimum izuzeća od ovrhe), dok je iznos od 2.710,67 kn raspoloživ za ovrhu.

Ako bi se pak plaća tog radnika ovršila zbog prisilne naplate naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, radniku se mora isplatiti 3.217,00 kn (jer 1/2 izuzete mjesečne plaće iznosi 3.500,00 što premašuje zakonski maksimum izuzeća od ovrhe), dok je iznos od 3.782,50 kn raspoloživ za ovrhu.

U slučaju ovrhe na plaći tog radnika radi naplate uzdržavanja za dijete prema ovršnoj sudskoj odluci, radniku se mora isplatiti 2.144,67 kn (jer 1/3 izuzete mjesečne plaće iznosi 2.333,33 što premašuje zakonski maksimum izuzeća od ovrhe), dok je iznos od 4.855,33 kn raspoloživ za ovrhu.

Završno, prijelaznim i završnim odredbama OZ/20 propisuje se da će se provedba ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima koja je započela do stupanja na snagu OZ/20 dovršiti prema odredbama OZ/17 koji je bio na snazi u vrijeme njihova pokretanja.

Anja JURŠETIĆ, mag.iur.

Ivan VIDAS, struč. spec. oec.