Kontakt

+385 99 481 73 73

+385 1 4920 120

info@aj.hr

HR | EN

Ugovor o radu za rad kod kuće, Računovodstvo, revizija i financije

Rad kod kuće jedan je od oblika radnog odnosa kod kojeg se rad odvija na izdvojenom mjestu rada – kod kuće. To je relativno nova koncepcija rada u praksi hrvatskih poslodavaca, a kao institut radno-pravnog zakonodavstva u Hrvatskoj počeo se aktivnije primjenjivati posljednjih godina. Uzimajući u obzir da takva koncepcija rada ima velike prednosti: omogućava veću fleksibilnost, kreativnosti i time produktivnost radnika, a istodobno mu pruža mogućnost da bolje organizira i uskladi privatni i poslovni život te ujedno smanjuje troškove poslodavaca.

1. UVOD

Rad kod kuće jedan je od više konceptualnih oblika rada na izdvojenom mjestu rada koji se u hrvatskom zakonodavstvu definira Zakonom o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 71/14., 118/14., 154/14., 94/18., 96/18., dalje: ZZR), dok se posebnosti u primjeni uređuju Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14., 127/17., dalje: ZR), i to osobito u odnosu na dodatne podatke koje ugovor o radu radnika koji radi na izdvojenom mjestu rada mora sadržavati, plaću radnika na izdvojenom mjestu rada i sigurne uvjete rada te određena ograničenja koja se primjenjuju na takav oblik rada.

Rad kod kuće kao jedan od organizacijskih vidova rada iznimno je važno promatrati s motrišta zaštite na radu i obveza poslodavca da, primjenom općih načela prevencije, takvom radniku koji posao obavlja kod kuće omogući sigurno obavljanje posla. S druge strane, spomenut ćemo i neke nedostatke takva rada – u prvom redu, depersonalizira se radno okruženje, gubi se element socijalne interakcije radnika u razmjeni znanja, savjeta i ideja te često zdrav natjecateljski entuzijazam. Jednako tako, neka istraživanja pokazuju da radnici koji rade kod kuće sporije napreduju i osjećaju stres i strah zbog gubitka socijalnog kontakta.

2. ZAKONSKO UREĐENJE RADA KOD KUĆE

Definiciju rada kod kuće kao posebnog oblika (vrste) rada na izdvojenom mjestu rada kao takvog ne nalazimo u ZR-u nego u ZZR-u, i to pod pojmom – rad na izdvojenom mjestu rada.

Naime, ZZR u čl. 3. st. 1. t. 5. definira izdvojeno mjesto rada, dok u t. 6. istog članka definira i sam pojam mjesta rada: Izdvojeno mjesto rada je mjesto rada u kojemu radnik ugovoreni posao obavlja kod kuće ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca. Mjesto rada je svako mjesto u kojemu radnici i osobe na radu moraju biti, ili na koje moraju ići, ili kojemu imaju pristup tijekom rada zbog poslova koje obavljaju za poslodavca, kao i svaki prostor odnosno prostorija koju poslodavac koristi za obavljanje poslova i koja je pod njegovim izravnim ili neizravnim nadzorom.

ZR pravno omogućava da radnik u radnom odnosu kod određenog poslodavca ne obavlja poslove isključivo u prostorijama poslodavca (najčešće uredu) nego i na drugim mjestima, što se u skladu s ZR-om naziva radom na izdvojenom mjestu rada, odnosno riječ je o radu koji se obavlja kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca (primjerice trgovački putnici koji su terenski radnici).

Budući da ta vrsta rada predstavlja svojevrsnu iznimku od pravila, mora biti izričito predviđen individualnim ugovorom o radu radnika bilo da se za isti rad sklapa novi ugovor o radu, bilo da se zaključuje aneks postojećem ugovoru o radu.

Bitno je napomenuti kako ugovaranje rada kod kuće ima sporazumni, dobrovoljni karakter tog odnosa, radnika i poslodavca. Tako poslodavac nije u obvezi pristati da radnik posao obavlja kod kuće na prijedlog radnika, niti je radnik obvezan pristati raditi kod kuće na prijedlog poslodavca, no s obzirom na sve okolnosti, poslodavcu će često biti isplativo ponuditi takvo obavljanje posla radniku, dok će i radnik u tome prepoznati brojne prednosti, što je razlog konstantnog širenja takva oblika rada u različitim gospodarskim granama. Ako bi se radnik zaposlio na takvim poslovima koji predviđaju obavljanje rada radnika od njegove kuće, njegov ugovor o radu ili u aneksu ako se sklapa u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu za obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, u skladu s odredbom čl. 17. st. 1. ZR-a, mora osim uobičajenih podataka iz ugovora o radu koje predviđa odredba čl. 15. ZR-a, sadržavati i dodatne podatke.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava objavilo je službeno mišljenje od 30. studenoga 2016. godine prema kojemu: Ako radnik poslove iz radnog odnosa ne obavlja u prostorima poslodavca nego kod kuće ili u nekom drugom privatnom prostoru, tada je temeljem odredbe članka 17. stavka 1. Zakona o radu propisano sklapanje ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada koji mora sadržavati propisane podatke. Napominjemo da se u slučaju sklapanja takvog ugovora može ugovoriti obveza povremenog dolaska u prostorije poslodavca.

Posebni uglavci ugovora o radu za obavljanje rada kod kuće moraju sadržavati odredbe o: 1) radnom vremenu 2) strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac obvezan nabaviti, instalirati i održavati 3) uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u vezi s time 4) naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova 5) načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika.

Najzanimljivije je pitanje uređenja radnog vremena radnika koji obavlja posao kod kuće. Naime, radno je vrijeme potrebno unaprijed definirati ugovorom i radnik se takva radnog vremena obvezan pridržavati. Pritom je moguće dogovoriti fleksibilno radno vrijeme (radnik sam određuje svoje radno vrijeme unutar ugovorena punog ili nepunog radnog vremena – hoće li raditi ujutro / navečer odnosno hoće li raditi jednokratno, osmosatno radno vrijeme kroz tjedan od ponedjeljka do petka ili četiri dana tjedno po 10 sati na dan itd.). Riječ je o primjeni čl. 88. st. 3. ZR-a koji dopušta ugovaranje klauzule o samostalnom određivanju radnog vremena, a koje se u praksi naziva fleksibilnim.

S druge strane, a vezano uz radno vrijeme radnika kod kuće, moguće je ugovoriti i pravo radnika da samostalno određuje svoje radno vrijeme (u tom slučaju radnik nema pravo na povećanu plaću za možebitni prekovremeni rad, niti se na radnika primjenjuju zakonska ograničenja o trajanju tjednoga radnog vremena, noćnom radu, dnevnom i tjednom odmoru). Ipak, ta opcija postoji samo u odnosu na određene kategorije radnika (primjerice kod radnika koji imaju status rukovodećeg osoblja, npr. direktori), a i općenito za radnike za koje radno vrijeme nije moguće mjeriti ili unaprijed odrediti.

Nadalje, obveze poslodavca prema radniku koji radi kod kuće ili u nekom drugom prostoru koji nije prostor poslodavca su da:

– radniku isplati plaću koja ne smije biti manja od plaće radnika koji u prostorijama tog poslodavca radi na jednakim ili sličnim poslovima

– osigura radniku sigurne uvjete rada, a radnik je obvezan držati se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera u skladu s odgovarajućim propisima

– vodi upisnik svih sklopljenih ugovora o radu, evidentira sve ugovore o radu za rad kod kuće te o takvom radu i razlozima sklapanja ugovora za rad kod kuće dostavi obavijest, osim inspekciji, i Radničkom vijeću (ako je ono kod poslodavca formirano), i to svaka tri mjeseca (čl. 149. st. 1. t. 5. ZR-a).

Rad kod kuće ima obilježja različita od onih koja karakteriziraju rad u prostoru poslodavca, posebno kada je riječ o radnoj disciplini, početku i kraju te organizaciji radnog vremena, stankama i sl., s obzirom na to da radnik sam, u pravilu, utvrđuje ritam i raspored rada, s obvezom da poštuje krajnji rok i utvrđenu razinu kvalitete ugovorenog rada.

Zbog toga se odredbom čl. 17. st. 6. ZR-a propisuje kako se odredbe o rasporedu radnog vremena, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, noćnom radu i stanci primjenjuju i na ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada, odnosno za rad kod kuće, ako to nije drukčije uređeno posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu. Pritom, količina i rokovi za izvršenje poslova koji se obavljaju na temelju takva ugovora ne smiju onemogućiti radniku korištenje prava na dnevni, tjedni i godišnji odmor.

3. KATEGORIJE RADA KOD KUĆE

Rad kod kuće iziskuje visoku razinu povjerenja i podrške od strane poslodavaca prema radniku. Moderni načini obavljanja posla danas se smatraju bezgraničnima, a tzv. alternativni oblici zapošljavanja primjenjuju nestandardne oblike rada, gdje rad kod kuće predstavlja jedan od značajnih oblika – osobito kod kategorije samozaposlenih i radnika koji posao obavljaju na putu (primjerice trgovački putnici).

Naime, kao posebne kategorije rada kod kuće razlikujemo rad kod kuće na puno ili nepuno radno vrijeme, u koje kategorije se danas ubrajaju najčešće oni poslovi za koje postoji mogućnost da se obavljaju izvan ureda zbog novih komunikacijskih tehnologija ili potpuno (IT stručnjaci, radnici u telefoniji) ili djelomično.

Naime, u te se kategorije ubrajaju: rad kod kuće koji obuhvaća pružanje usluga korisnicima, prodaju putem telefona ili interneta, marketing te svaki drugi posao koji je povezan s telefoniranjem i radom na računalu.

Nadalje, rad kod kuće može biti obavljan i kroz tzv. honorarni rad koji ovisi o vrsti posla/djela za koji se sklapa ugovor o djelu ili npr. ugovor o autorskom djelu. Često velike korporacije zbog povećanja opsega posla angažiraju radnike za honorarni rad koji je različit od klasičnoga radnog odnosa jer se ne sklapa ugovor o radu i ne primjenjuju odredbe ZR-a, koji se najčešće obavlja kod kuće (novinari, web ili grafički dizajneri, programeri itd.) Kategorija samozaposlenih najčešće se koristi radom kod kuće (primjerice obrtnici – izrađivači nakita ili odjeće), a to su fizičke osobe koje u sklopu svojega poslovnog nastana trajno obavljaju gospodarsku djelatnost.

Njima nove tehnike omogućavaju učinkovito komuniciranje s klijentima i dobavljačima, a u mnogim slučajevima i isporuka konačnog proizvoda omogućena je elektroničkim putem (tako se, primjerice, obrtnici koji izrađuju rukotvorine danas sve više okreću web-trgovini koja čini njihove proizvode lako dostupnima širem krugu kupaca).

O sve većem trendu samozapošljavanja govore i podatci Eurostata za 2018. godinu, a koji pokazuju kako je riječ o 14 % od ukupnog broja zaposlenih u državama članicama Europske unije (oko 32,6 mil. građana Europske unije u dobi između 15 i 74 godine u 2018. godini bili su samozaposleni radnici). Konačno, spomenimo i mogućnost ugovaranja rada na izdvojenom mjestu rada, na (g)radilištu što će često biti kod građevinskih radnika. Naime, radilište je privremeno ili pokretno mjesto rada, kao što je gradilište, šumarsko radilište, mjesto gradnje broda te mjesta na kojima se obavljaju privremeni radovi na održavanju, rušenju i popravcima, poljoprivredni radovi i radovi na istraživanju i iskorištavanju mineralnih sirovina.

4. ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOSTI RADNIKA KOD KUĆE

Kod ugovaranja rada kod kuće radnika, poslodavac je i u tom slučaju obvezan primjenjivati odredbe ZZR-a i propisa donesenih na temelju ZZR-a te provoditi i osigurati pravila zaštite na radu kod kuće radnika na jednak način kao i da odnosni radnik posao obavlja u uredu poslodavca, a s obzirom na to da je polje primjene čl. 4. ZZR-a proširio na sve djelatnosti u kojima radnici obavljaju posao za poslodavca (neovisno o mjestu rada).

4.1. OPĆE OBVEZE POSLODAVCA U VEZI S ORGANIZIRANJEM I PROVOĐENJEM ZAŠTITE NA RADU RADNIKA KOD KUĆE

Poslodavac je u odnosu na radnika kod kuće u obvezi provoditi opća pravila prevencije u skladu s čl. 11. ZZR-a (primjerice izraditi procjenu rizika, prilagoditi radnika u vezi s oblikovanjem mjesta rada i odabira sigurne opreme i sl.). Jednako tako, poslodavac je u obvezi u odnosu na radnika koji obavlja posao kod kuće primjenjivati opća pravila zaštite na radu (čl. 12. ZZR-a) kao što su zaštita od mehaničkih opasnosti, udara električne energije, buke, osiguravanje propisane rasvjete, potrebne radne površine i opreme, temperature i vlažnosti sl.

Nadalje, u odnosu na radnika koji se kod kuće aktivno koristi računalom sa zaslonom ukupno 4 ili više sati tijekom radnog dana, poslodavac je obvezan izraditi procjenu rizika pri radu s računalom, urediti mjesto rada na kojemu se koristi računalo u skladu s ergonomskim načelima (npr. korištenje ergonomske stolice i sl.) te upućivati radnika na obavljanje preventivnih pregleda vida (prethodnog i periodičnih).

Članak 17. ZZR-a tako sadržava opća pravila organizacije i provedbe zaštite na radu prema kojima je poslodavac u odnosu i na radnika kod kuće u obvezi izraditi procjenu rizika, provoditi propisana osposobljavanja radnika (za rad na siguran način), izraditi plan evakuacije i spašavanja, provoditi propisana ispitivanja električnih i drugih instalacija, provoditi ispitivanja čimbenika u radnom okolišu (mikroklime, buke, osvijetljenosti, kemijskih čimbenika i sl.), provoditi propisana ispitivanja radne opreme i druge.

4.2. ZABRANA OBAVLJANJA POSLOVA S POSEBNIM UVJETIMA RADA KOD KUĆE

U skladu s čl. 36. st. 5. ZZR-a, radnik ne smije obavljati rad kod kuće ako za obavljanje takva rada postoje posebni uvjeti (primjerice određeni poslovi u željezničkom, zračnom i cestovnom prometu, zdravstvu, šumarstvu, građevinarstvu, industriji i sl.). Poslovi s posebnim uvjetima rada definirani su čl. 3. st. 16. ZZR-a kao poslovi pri čijem obavljanju radnik koji radi na tim poslovima mora, osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, ispunjavati propisane posebne uvjete koji se odnose na dob, stručnu osposobljenost, zdravstveno stanje odnosno psihičku sposobnost.

Poslodavac ne smije dopustiti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada radniku koji ne ispunjava uvjete propisane Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada (Nar. nov., br. 5/84., dalje: Pravilnik), a takvi se poslovi popisuju i obvezni su prilog procjene rizika koju poslodavac izrađuje. Takvi su poslovi koje Pravilnik propisuje, primjerice, rukovanje kotlovskim postrojenjima, ispitivanje električnih instalacija, upravljanje strojevima na mehanizirani pogon i sl.

4.3. ODGOVORNOST POSLODAVCA ZA OZLJEDU NA RADU / PROFESIONALNU BOLEST KOJU PRETRPI RADNIK OBAVLJAJUĆI RAD KOD KUĆE

Ozljeda na radu definira se kao „ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojemu obavlja rad, ili ga tijekom rada koristi, ili mu može pristupiti, odnosno u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad.“ (čl. 3. st. 14. ZZR-a). Ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i za nju poslodavac odgovara prema načelima objektivne odgovornosti. S obzirom na to da je rad na izdvojenom mjestu rada (rad kod kuće) također rad koji se obavlja za poslodavca prema njegovim uputama, no u mjestu rada koje je različito od prostora poslodavca, postoji odgovornost poslodavca za ozljedu na radu (ili profesionalnu bolest) koja bi nastala radniku koji kod kuće obavlja posao za poslodavca.

Dakle, kad radnik u obavljanju poslova za poslodavca u prostoru označenom kao mjesto rada. izdvojeno mjesto rada ili gradilište / radilište, pretrpi ozljedu ili oboli od profesionalne bolesti, smatra se da ozljeda ili profesionalna bolest potječu od rada, ako ispunjava pretpostavke propisane Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (čl. 66. – 71., Nar. nov., br. 80/13. i 137/13.).

5. PREDNOSTI I NEDOSTATCI RADA KOD KUĆE

Osim značajnih prednosti koje rad kod kuće predstavlja sa stajališta radnika o pitanju produktivnosti rada, smanjenja razine stresa i uspješnijeg balansiranja privatnog i poslovnog života, a istodobno i sa stajališta poslodavca koji postiže smanjenje troškova poslovanja uz istodobnu učinkovitost radnika, neupitna je i prednost koju takav rad ima i kad je riječ o zaštiti okoliša.

Naime, rad kod kuće smanjuje promet na cestama, što posljedično dovodi do smanjenja otrovnih ispušnih plinova, nastanka prometnih nesreća, osobito u jutarnjim i popodnevnim satima kad je promet povećan zbog vožnje radnika u smjeru doma / mjesta rada. Da bi se iskoristio puni potencijal (prednosti) rada kod kuće, poslodavac mora znati odabrati pravog kandidata za takav posao. Kod davanja mogućnosti rada kod kuće radniku, potrebno je voditi računa o potrebama radnika (primjerice bi takav rad mogao više odgovarati mladom roditelju), povjerenju i lojalnosti koje je poslodavac izgradio prema radniku, vrsti posla (pretežito posao vezan uz rad na računalima) i uvjetima rada kod kuće (primjerice živi li radnik s mnogo ukućana koji bi mogli ometati njegov rad) te karakternim osobinama radnika (radnik treba znati upravljati vremenom, samostalno donositi odluke, biti učinkovit u rješavanju problema, neovisno obavljati posao i sl.).

Mnogi su hrvatski poslodavci postupno uveli rad kod kuće – prvo uvođenjem kraćega radnog vremena petkom, zatim uvođenjem fleksibilnoga radnog vremena, uvođenjem jednog ili dva dana tjedno koji se provode u radu kod kuće, da bi konačno uvidjeli i prednosti obavljanja određenih poslova kod kuće u punom / nepunom radnom vremenu.

5.1. PREDNOSTI I NEDOSTATCI RADA KOD KUĆE S ASPEKTA POSLODAVCA

Poslodavci teže učinkovitom obavljanju rada. Prema ustaljenoj izreci „sretan radnik – dobar radnik“ jasno je da će radnik koji ima ravnotežu u poslovnom i privatnom životu, obavljati posao iz sigurnosti doma uz minimalnu razinu stresa produktivnije i kvalitetnije, što rezultira ne samo zadovoljstvom radnika nego i poslodavca. Tako se kao prednost rada kod kuće za poslodavca navodi smanjenje troškova koji nastaju zbog uredskog poslovanja, zatim kroz učinkovitiji rad usmjeren u željenom trenutku (kod ugovaranja fleksibilnoga radnog vremena).

Nadalje, manje je izdvajanja za police osiguranja radnika i njihovih bolovanja zbog ozljeda na radu. S druge strane, nedostatci takva rada za poslodavca su okolnost što radnik iz ureda poslodavca odnosi tajne informacije o poslovanju i/ili klijentima pa može doći do kršenja pravila o tajnosti podataka od strane trećih, neovlaštenih osoba. Jednako tako, kod određenih radnika takav posao može prouzročiti deprimiranost zbog nedostatka socijalnog kontakta s drugim radnicima te ga usporiti u obavljanju posla odnosno smanjiti njegovu produktivnost.

5.2. PREDNOSTI I NEDOSTATCI RADA KOD KUĆE S MOTRIŠTA RADNIKA

Radnici će radom kod kuće često uspostaviti bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života ugovaranjem fleksibilnoga radnog vremena, produktivnije i uspješnije će obavljati posao zbog bolje koncentracije i usredotočenosti na rad, uštedjet će na kupnji odjeće i obuće za posao (osobito u sektorima koji nalažu formalno odijevanje) te vremenu i troškovima potrebnim za putovanje do posla i natrag. Osobita je prednost to što rad kod kuće omogućava veću dostupnost rada osobama s određenim tjelesnim nedostatcima i majkama prije ili nakon porodiljnog dopusta ili onima koji skrbe za nekog člana obitelji. Pritom, postoje i određeni nedostatci takva rada za radnike, u prvom redu nepostojanje čimbenika razmjene znanja, savjeta i ideja među kolegama, nedostatak natjecateljskog entuzijazma i socijalnog kontakta koji mogu prouzročiti stres i depresiju kod radnika te nedovoljno razdvajanje privatnog i poslovnog života (primjerice ometanje od strane ukućana).

6. PRIMJER UGOVORA NA NEODREĐENO VRIJEME S IZDVOJENIM MJESTOM RADA

Na temelju uvodno spomenutih propisa i posebnosti ovoga radnog odnosa moguće je oblikovati ovakav ugovor o radu:

_________________________________ (naziv poslodavca, ime zastupnika, sjedište, OIB), dalje: poslodavac

i

_____________________________ (ime i prezime radnika, prebivalište/boravište radnika, OIB), dalje: radnik

na temelju čl. 10., 12., 14., i 17., Zakona o radu – Nar. nov., br. 93/14. i 127/17.)

sklapaju ovaj

UGOVOR O RADU NA IZDVOJENOM MJESTU RADA

Članak 1.

Opće odredbe

Ovim se Ugovorom između poslodavca i radnika zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme na izdvojenom mjestu rada.

Članak 2.

Opis poslova radnog mjesta

Radnik se zapošljava kod poslodavca na radnom mjestu _________ (naziv radnog mjesta) te će za poslodavca obavljati sljedeće poslove: ________________ – opis poslova toga radnog mjesta).

Članak 3.

Mjesto rada

Radnik će poslove koji su predmet ovog Ugovora obavljati u mjestu svog prebivališta odnosno stanovanja (kod kuće), i to na adresi prijavljenog prebivališta / boravišta __________ (adresa prebivališta / boravišta radnika).

Članak 4.

Početak rada

Radnik će započeti s radom kod poslodavca dana _________.

Članak 5.

Radno vrijeme

Radnik radi u punom radnom vremenu, u trajanju od 40 sati tjedno. Radno vrijeme raspoređeno je u 5 radnih dana u tjednu (od ponedjeljka do petka), po 8 sati dnevno u jednokratnom trajanju u vremenu od __________ (jednokratno ili fleksibilno radno vrijeme), ili ovisno o potrebi posla, a u dogovoru s osobom kojoj je neposredno odgovoran. Radnik mora biti nazočan na mjestu rada iz čl. 3. ovog Ugovora 6 sati dnevno, a ostala 2 sata od 8 sati obavljat će izvan mjesta rada (kod poslodavca ili na drugom mjestu rada prema odluci poslodavca).

Članak 6.

Sredstva rada

Za obavljanje poslova iz čl. 2. ovog Ugovora poslodavac će radniku staviti na raspolaganje sredstva rada ______________ (računalo, printer, fotoaparat i sl.).

Članak 7.

Uporaba vlastite opreme

Radnik će u svrhu obavljanja poslova iz čl.2. Ugovora koristiti vlastitu __________ (npr. prostoriju u stanu – kući površine od ____ m2 , energiju, vodu), za što će od poslodavca dobivati posebnu naknadu koja je predmet posebnog ugovora.

Članak 8.

Način osposobljavanja i kontrole te primjena pravila zaštite na radu

Poslodavac će obavljati redovitu kontrolu količine i kvalitete rada u mjestu rada radnika, a stručno osposobljavanje i daljnje usavršavanje radnik će obavljati u sjedištu poslodavca prema potrebi posla. Poslodavac će provoditi pravila zaštite na radu u mjestu rada radnika te osposobiti radnika za sigurni način rada.

Članak 9.

Odmor

Tijekom rada u punom radnom vremenu radnik ima pravo na stanku (odmor) u trajanju od 30 minuta dnevno. Radnik će koristiti tjedni odmor nedjeljom. Ako je, zbog potrebe posla, prijeko potrebno da radnik radi nedjeljom, pravo na tjedni odmor koristiti će jedan dan sljedeći tjedan. Radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od 25 radnih dana, pri čemu se subote, nedjelje i praznici ne uračunavaju u trajanje godišnjeg odmora. Naknada plaće za korištenje godišnjeg odmora utvrđuje se u svoti plaće koju bi radnik dobio da je radio, a isplaćuje se nakon korištenja godišnjeg odmora, u roku u kojem bi mu bila isplaćena plaća da je radio.

Članak 10.

Plaća i dodatci na plaću

Osnovna plaća radnika za obavljanje poslova iz čl. 2. ovog Ugovora iznosi _____ kn bruto te se ona povećava za sljedeće dodatke: – za otežane uvjete rada 10 %, – za prekovremeni rad 50 %, – noćni rad 30 %, – rad nedjeljom 30 %, – rad blagdanom ili drugim neradnim danom utvrđenim zakonom 50 %. Plaća i dodaci na plaću prema navedenom isplaćuje se jedanput mjesečno, najkasnije do 15. u mjesecu, za prethodni mjesec.

Članak 11.

Obveze radnika

Radnik se izričito obvezuje da za vrijeme rada kod poslodavca (na svom mjestu rada – kod kuće) neće za svoj račun ili za račun trećih osoba obavljati poslove iz djelatnosti poslodavca ili iz drugih djelatnosti koje na bilo koji način konkuriraju djelatnosti poslodavca, niti će za takve ili slične potrebe koristiti opremu i/ili druga sredstva rada poslodavca za vrijeme rada kod poslodavca i najmanje 1 (jednu) godinu nakon prestanka radnog odnosa kod poslodavca.

Članak 12.

Čuvanje poslovne tajne

Radnik je obvezan svu poslovnu dokumentaciju poslodavca i njegovih poslovnih partnera, te informacije, podatke i saznanja do kojih dođe tijekom rada i u vezi s radom čuvati kao poslovnu tajnu cijelo vrijeme trajanja radnog odnosa kod poslodavca te najmanje 1 (jednu) godinu od prestanka radnog odnosa.

Članak 13.

Odgovornost za štetu

Ako radom ili u vezi s radom radnik svojom krivnjom ili grubom nepažnjom nanese štetu poslodavcu ili trećim osobama, dužan je tu štetu naknaditi u dokazanoj visini i opsegu. Ako je poslodavac štetu učinjenu trećim osobama sam naknadio oštećenim osobama, a šteta je nastala zbog razloga navedenih u st. 1. ovog članka, radnik je dužan poslodavcu naknaditi svotu koju je poslodavac isplatio tim osobama.

Članak 14.

Otkazni rokovi

Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog u roku koji određuju čl. 115. i 122. ZR-a. Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.

Članak 15.

Završne odredbe

Ovaj Ugovor stupa na snagu s danom njegova potpisivanja. Izmjene i dopune ovog Ugovora moraju biti u pisanom obliku. Možebitne sporove nastale u vezi s ovim Ugovorom poslodavac i radnik nastojat će riješiti sporazumno, a ako u tome ne uspiju, nadležan je sud u _____. Ovaj Ugovor sklopljen je u 3 (tri) istovrsna primjerka, od kojih poslodavac zadržava 2 (dva) primjerka, a 1 (jedan) primjerak uručuje se radniku.

U _______, ______________ (mjesto i datum sklapanja ugovora)

Za poslodavca: ____________________

Radnik: __________________

7. EVIDENCIJA RADNOG VREMENA

Člankom 12. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (Nar. nov., br. 73/17.) propisana je obveza da poslodavac i za te radnike vodi evidenciju i podatke o radnom vremenu, s time da se mogu dogovoriti da ju vodi i sam radnik. Ako je pak unesena klauzula o samostalnosti u određivanju radnog vremena, onda se vodi posebna evidencija iz čl. 13. tog Pravilnika.

8. PLAĆANJE NAKNADE ZA PROSTOR

U primjeru ugovora o radu za rad kod kuće (čl. 7.) navedeno je da se naknada za uporabu vlastitog prostora (sobe, radionice) sklapa posebni ugovor. Taj posebni ugovor može biti ugovor o zakupu poslovnog prostora u kojemu se određuje svota zakupnine, dok se troškovi mogu odrediti paušalno (energija, voda, čišćenje) pa to čini ukupnu svotu zakupnine, ili pak prema računima, tj. stvarnim utrošcima (tada je potrebno na računu uz zakupninu navesti i stvarne troškove koje poslodavac priznaje zaposleniku). Ugovor o zakupu poslovnog prostoru potrebno je prijaviti (dostaviti) Poreznoj upravi (čl. 87. st. 2. t. 2. i st. 4. Zakona o porezu na dohodak – Nar. nov., br. 115/16. i 106/18.) u roku od 8 dana od sklapanja ugovora, dakle od početka ostvarivanja primitka.

Ovdje je riječ o dohotku od imovine – zakupnine koji se oporezuje po stopi od 12 % + prirez uz prethodni odbitak za troškove nekretnine od 30 % od ugovorene zakupnine (čl. 57. i 62. Zakona o porezu na dohodak). Ovaj je dohodak konačan (plaća se po Rješenju Porezne uprave) i najpovoljniji je oblik plaćanja naknade kako od strane poslodavca tako i za zaposlenike jer se ne pribraja drugim dohodcima.