Kontakt

+385 99 481 73 73

info@aj.hr

HR | EN

Neispravan datum na potvrdi o privremenoj nesposobnosti za rad, Radni odnosi u praksi (izvor: Verlag Dashöfer)

Bilježenje točnog datuma radnikove privremene nesposobnosti za rad u evidenciji radnog vremena, prema sadržaju koji propisuje odredba članka 8. st. 1. toč. 9. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 73/2017) – vrijeme nenazočnosti na radu, kao i obračun njegove naknade plaće od prvog dana utvrđene nesposobnosti za rad ovisi u bitnome o tome radi li se o privremenoj nesposobnosti radnika za rad koja je priznata od strane HZZO-a kao ozljeda na radu ili o bolesti/ozljedi koja ne predstavlja ozljedu na radu i o  kojoj se ne obavještava HZZO.

Radnik je dana 18.12. u popodnevnim satima, nakon završetka svog radnog vremena slomio ruku u svojoj kući. Liječnik mu je izdao potvrdu o privremenoj nesposobnosti tj. otvorio bolovanje s danom također 18.12.2019. U evidenciji rada mu je već bilo uneseno da je tog dana radio. S obzirom na nelogičnost otvaranja bolovanja na dan kada je odradio svoje radno vrijeme, kako tretirati navedeno? Naime, ako prema doznakama liječnika stavimo 18.12. kao početak bolovanja, to bi značilo da radnik taj dan nije radio. S druge strane, moramo staviti 19.12. , a opet se taj dan ne poklapa s potvrdom o otvaranju bolovanja. Je li liječnik trebao u ovoj situaciji napisati da je radnik nesposoban za rad prvi sljedeći dan, budući da je radno vrijeme prošlo ili bi mi u našoj evidenciji plaća trebali drugačije postupiti?

Sukladno odredbi članka 38. st. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, dalje: ZOZO), privremena nesposobnost za rad je odsutnost radnika s rada odnosno njegova spriječenost za rad zbog bolesti, ozljede ili nekih drugih okolnosti koju nesposobnost utvrđuje izabrani liječnik koji, ovisno o vrsti bolesti (okolnosti) koja utječe na privremenu nesposobnost radnika za rad, u skladu sa medicinskom indikacijom i smjernicama koje pravilnikom propisuje ministar zdravstva, izdaje potvrdu privremene nesposobnosti za rad.  Takvom potvrdom liječnik utvrđuje početak i dužinu trajanja privremene nesposobnosti za rad te je istu radnik u obvezi dostaviti poslodavcu najkasnije u roku od tri dana od početka privremene nesposobnosti za rad.

Bilježenje točnog datuma radnikove privremene nesposobnosti za rad u evidenciji radnog vremena, prema sadržaju koji propisuje odredba članka 8. st. 1. toč. 9. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 73/2017) – vrijeme nenazočnosti na radu, kao i obračun njegove naknade plaće od prvog dana utvrđene nesposobnosti za rad ovisi u bitnome o tome radi li se o privremenoj nesposobnosti radnika za rad koja je priznata od strane HZZO-a kao ozljeda na radu ili o bolesti/ozljedi koja ne predstavlja ozljedu na radu i o  kojoj se ne obavještava HZZO.

U prvom slučaju, kad bi se radilo o ozljedi na radu (članak 66. ZOZO) poslodavac bi (odnosno izabrani liječnik obiteljske medicine u slučaju da to poslodavac ne učini) u roku od 8 dana od nastanka ozljede na radu trebao pokrenuti postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti zbog ozljede na radu podnošenjem standardizirane tiskanice „Prijava o ozljedi na radu” koja se podnosi regionalnom uredu odnosno područnoj službi HZZO-a nadležnom prema mjestu prebivališta odnosno boravišta radnika ili sjedišta poslodavca. O priznavanju ozljede na radu HZZO odlučuje, u pravilu, bez donošenja pisanog rješenja, ovjeravanjem zaprimljene tiskanice „Prijava o ozljedi na radu”, dok će rješenje biti u obvezi donijeti u slučaju nepriznavanja ozljede kao ozljede na radu. Iz ovjere tiskanice (ili ako donese samostalno rješenje o priznavanju ozljede na radu) vidljiv je datum nastanka ozljede na radu odnosno prvi dan početka privremene nesposobnosti za rad s kojim datumom bi svoju potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad, ukoliko se razlikuje, trebao uskladiti liječnik koji ju je izdao, a i poslodavac bi prema tome trebao izvršiti upis prvog dana nastale nesposobnosti za rad radnika u njegovu evidenciju radnog vremena.

S obzirom na to da je u konkretnom slučaju privremena nesposobnost za rad nastupila uslijed ozljede (lom ruke) koja se dogodila izvan radnog vremena, u kući radnika, dakle izvan rada odnosno obavljanja radnih djelatnosti, to se ne radi o ozljedi na radu, stoga HZZO neće potvrditi koji je to prvi dan nastanka privremene nesposobnosti radnika za rad, s kojim danom bi se onda imala uskladiti evidencija radnog vremena poslodavca.

S obzirom na navedeno, u konkretnom je slučaju savjet poslodavcu (ili samom radniku ukoliko je u mogućnosti) izravno kontaktirati liječnika koji je izdao potvrdu privremene nesposobnosti za rad radnika te ga uputiti da u svom podatkovnom sustavu izmijeni datum nastanka privremene nesposobnosti za rad (što je liječnik trebao utvrditi već pri prvom izdavanju potvrde) te utvrdi da je ona nastala prvi idući radni dan, dakle 19.12.2019. godine, dok će poslodavac također u svojoj evidenciji radnog vremena za radnika utvrditi dan 19.12.2019. godine kao prvi dan nastanka nesposobnosti za rad, što bi svakako bilo najispravnije učiniti.

Ipak, s obzirom na različito postupanje liječnika, ukoliko bi isti odbio iz bilo kojih razloga izmijeniti dan nastanka privremene nesposobnosti za rad i izdati novu potvrdu radniku, u tom će slučaju poslodavac biti u obvezi uskladiti evidenciju radnog vremena s prvotno izdanom potvrdom liječnika, odnosno utvrditi da je privremena nesposobnost za rad nastala s danom 18.12.2019. godine, pri čemu će se smatrati da radnik toga dana nije radio. Navedena situacija ne ide u prilog radnika s obzirom na to da mu se u tom slučaju naknada plaće obračunava s danom 18.12.2019. godine te mu se isplaćuje naknada koja ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu plaće (osnovicu čini redovna mjesečna plaća radnika te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti radnika s rada).