Hrvatsko državljanstvo

Hrvatsko državljanstvo za iseljenike i njihove potomke: najčešća pitanja

Hrvatski iseljenici, njihovi potomci i bračni drugovi mogu prema čl. 11. Zakona o hrvatskom državljanstvu (ZHD) steći hrvatsko državljanstvo uz znatne olakšice: bez prethodnog boravka u Hrvatskoj, bez otpusta iz stranog državljanstva i bez provjere poznavanja hrvatskog jezika. Ključno je dokazati da je predak bio iseljenik u smislu zakona i dokazati obiteljsku povezanost s njim. U nastavku odgovaramo na pitanja koja nam klijenti najčešće postavljaju.

Tko se smatra iseljenikom?

Prema čl. 11. st. 3. ZHD-a, iseljenik je osoba koja se prije 8. listopada 1991. iselila s područja Republike Hrvatske u namjeri da u inozemstvu stalno živi. Iznimno, iseljenikom se smatra i pripadnik hrvatskog naroda koji se iselio s prostora bivših država u čijem se sastavu, u vrijeme iseljenja, nalazilo i područje današnje Hrvatske.

Iseljenikom se ne smatra osoba:

  • koja je iselila na temelju međunarodnog ugovora ili se odrekla hrvatskog državljanstva
  • koja je preselila u druge republike bivše zajedničke države (npr. iz Hrvatske u Srbiju ili Bosnu i Hercegovinu u vrijeme Jugoslavije)
  • koja nije imala bivše hrvatsko republičko državljanstvo, odnosno zavičajnost na području Hrvatske

Tko može podnijeti zahtjev?

  • iseljenik
  • potomci iseljenika: djeca, unuci, praunuci i daljnji potomci, jer ZHD ne ograničava broj generacija
  • bračni drug iseljenika ili njegova potomka (čl. 11. st. 2. ZHD-a), uz iste olakšice
  • maloljetna djeca podnositelja: ako jedan roditelj stječe državljanstvo po čl. 11. st. 1., maloljetno dijete ga stječe s njim, neovisno o tome gdje živi (čl. 13. ZHD-a)

Koji su zakonski uvjeti?

Podnositelji po čl. 11. oslobođeni su većine uvjeta iz čl. 8. ZHD-a. Ne moraju:

  • imati otpust iz stranog državljanstva
  • živjeti u Hrvatskoj osam godina niti imati stalni boravak
  • polagati provjeru poznavanja hrvatskog jezika, latiničnog pisma, kulture i društvenog uređenja

Moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

  • biti punoljetni (maloljetna djeca stječu državljanstvo s roditeljem)
  • poštivati pravni poredak Republike Hrvatske, imati podmirena dospjela javna davanja i ne smiju postojati sigurnosne zapreke

Moram li se odreći svog sadašnjeg državljanstva?

Ne. Možete zadržati postojeće državljanstvo. Pred hrvatskim tijelima smatrat ćete se isključivo hrvatskim državljaninom (čl. 2. ZHD-a).

Koja je dokumentacija potrebna?

Točan popis ovisi o vašoj obiteljskoj povijesti i tijelu kojem podnosite zahtjev. U pravilu su potrebni:

  • obrazac zahtjeva i životopis s podacima o obitelji i iseljenju pretka
  • vaš izvod iz matice rođenih te izvodi za svakog pretka u izravnoj liniji do iseljenika
  • dokaz o iseljenju pretka, npr. putnički popisi brodova, imigracijski dokumenti, dokumenti o naturalizaciji u novoj državi
  • dokaz o hrvatskom podrijetlu pretka, npr. izvod iz hrvatske matice rođenih, domovnica ili drugi dokumenti iz hrvatskih matičnih ureda i arhiva
  • vjenčani listovi i dokumenti o promjeni imena, gdje postoje
  • preslika važeće putovnice te, po potrebi, potvrda o nekažnjavanju

Strani dokumenti moraju imati apostil (ili legalizaciju) i ovjereni prijevod na hrvatski jezik.

Što ako se imena u dokumentima razlikuju?

To je jedan od najčešćih problema u postupcima za potomke iseljenika. Imena iseljenika često su promijenjena pri dolasku u novu zemlju ili kasnije:

  • izgubljeni dijakritički znakovi: Šimić postaje Simic, Ćorić postaje Coric
  • fonetski zapisi: Jurić postaje Yurich, Kovačević postaje Kovacevich
  • amerikanizirana ili prevedena imena: Ivan postaje John, Josip postaje Joseph
  • dva prezimena u Južnoj Americi i Španjolskoj te prezimena po mužu
  • različiti zapisi istog imena u crkvenim knjigama, brodskim popisima i civilnim dokumentima

Nadležna tijela moraju se uvjeriti da je osoba u svim dokumentima ista. Takve razlike zato treba objasniti i dokazati: dokumentima o naturalizaciji u kojima je navedeno izvorno ime, sudskim rješenjima o promjeni imena, popisima stanovništva, crkvenim zapisima ili, po potrebi, ispravkom podataka u maticama.

Gdje se podnosi zahtjev?

Zahtjev se podnosi osobno, u policijskoj upravi ili postaji u Hrvatskoj prema mjestu boravka ili putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u vašoj zemlji (čl. 24. ZHD-a). Za podnošenje zahtjeva dakle ne morate dolaziti u Hrvatsku.

Što slijedi nakon pozitivnog rješenja?

Hrvatsko državljanstvo stječete danom uručenja rješenja o primitku u hrvatsko državljanstvo (čl. 24.a ZHD-a), uz davanje svečane prisege (čl. 24.b ZHD-a). Nakon toga upisujete se u evidenciju hrvatskih državljana i možete zatražiti domovnicu, osobnu iskaznicu i hrvatsku putovnicu, koja je ujedno i putovnica Europske unije.

Kako vam možemo pomoći?

Naš tim za hrvatsko državljanstvo vodi vas kroz cijeli postupak:

  • procjena prava: provjeravamo ispunjava li vaš predak zakonsku definiciju iseljenika i odgovara li vam neka druga pravna osnova bolje
  • genealoška istraživanja: u suradnji s genealozima pronalazimo matične zapise predaka u hrvatskim matičnim uredima, arhivima i crkvenim knjigama
  • pribavljanje hrvatskih dokumenata: izvoda iz matica, domovnica i drugih isprava, bez vašeg dolaska u Hrvatsku
  • rješavanje razlika u imenima: analiziramo dokumente, prikupljamo dokaze o istovjetnosti osobe i uz zahtjev prilažemo obrazloženje koje razlike objašnjava
  • koordinacija apostila i prijevoda sa sudskim tumačima
  • priprema zahtjeva i životopisa na hrvatskom jeziku
  • praćenje postupka i komunikacija s Ministarstvom unutarnjih poslova i konzulatima
  • podrška nakon rješenja: upis u matice, domovnica i putovnica, te za vaše supružnike i djecu

Želite provjeriti imate li pravo na hrvatsko državljanstvo? Pošaljite nam podatke o svojem hrvatskom pretku i javit ćemo vam koje su vaše mogućnosti.

Kontaktirajte nas Hrvatsko državljanstvo

Imate pitanja o svom konkretnom slučaju?

Naš tim stoji vam na raspolaganju za individualnu analizu i pravno savjetovanje.

Zatražite konzultacije

Sigurno.
Jednostavno.
Učinkovito.