Hrvatsko državljanstvo

Provjera poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja u postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva

Poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma te hrvatske kulture i društvenog uređenja jedan je od općih uvjeta za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem (naturalizacijom). Taj uvjet propisuje Zakon o hrvatskom državljanstvu (»Narodne novine«, br. 53/91, 70/91, 28/92, 113/93, 4/94, 130/11, 110/15, 102/19, 138/21; dalje: ZHD), a način njegova dokazivanja uređuje Pravilnik o načinu provjere poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja u postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva (»Narodne novine«, br. 6/2021; dalje: Pravilnik). Donio ga je ministar unutarnjih poslova 18. siječnja 2021., uz suglasnost čelnika tijela državne uprave nadležnih za znanost, obrazovanje, kulturu i sport, a stupio je na snagu osmoga dana od objave (objavljen 22. siječnja 2021.).

Provjera se traži samo u redovnom postupku prirođenja iz članka 8. ZHD-a, i to od podnositelja koji imaju između 18 i 60 godina. Prema čl. 8. st. 1. toč. 4. ZHD-a stranac mora poznavati hrvatski jezik i latinično pismo, hrvatsku kulturu i društveno uređenje, a prema st. 4. istog članka ispunjenje tog uvjeta utvrđuje se upravo provjerom koju uređuje Pravilnik.

Obveza polaganja provjere odnosi se, dakle, na podnositelje u redovnom postupku prirođenja koji imaju od 18 do 60 godina (čl. 8. st. 1. toč. 4. i st. 4. ZHD-a).

Zakon pritom izričito oslobađa od uvjeta poznavanja jezika, kulture i društvenog uređenja nekoliko skupina podnositelja. Prvo, u redovnom postupku prirođenja provjeru ne moraju polagati osobe starije od 60 godina (čl. 8. st. 5.). Drugo, osoba rođena na području Republike Hrvatske koja u RH živi i ima odobren stalni boravak oslobođena je uvjeta boravka i poznavanja jezika i kulture (čl. 9., toč. 3. i 4.). Treće, stranac u braku s hrvatskim državljaninom, koji ima odobren stalni boravak i živi u RH, ne mora ispunjavati pretpostavke iz točaka 1. do 4., pa ni uvjet poznavanja jezika i kulture (čl. 10.). Isto vrijedi za iseljenika i njegove potomke te za njihove bračne drugove, koji su oslobođeni točaka 2. do 4. (čl. 11. st. 1. i 2.). Četvrto, provjeru ne polaže stranac čiji bi primitak u hrvatsko državljanstvo predstavljao interes za Republiku Hrvatsku, kao ni njegov bračni drug, pod uvjetom da godinu dana živi u RH s odobrenim boravkom (čl. 12., toč. 1. do 4.). Maloljetno dijete koje prirođenjem stječe državljanstvo zajedno s roditeljem također ne polaže provjeru, jer njegovo stjecanje slijedi status roditelja (čl. 13.). Napokon, oslobođeni su bivši hrvatski državljanin koji je ishodio otpust radi stjecanja stranog državljanstva potrebnog za obavljanje poziva ili djelatnosti u inozemstvu, ako živi u RH s odobrenim boravkom (čl. 15., toč. 1. do 4.), te pripadnik hrvatskog naroda bez prebivališta u RH, od kojega se traži samo poštivanje pravnog poretka i nepostojanje sigurnosnih zapreka (čl. 16.).

U praksi provjeru polaze uglavnom stranci koji državljanstvo traže na temelju dugotrajnog boravka i nemaju nikakvu posebnu vezu s Hrvatskom (brak, podrijetlo, rođenje u RH ili pripadnost hrvatskom narodu). Bračni drug hrvatskog državljanina, često pogrešno smatran obveznikom testa, od 1. siječnja 2020. nije dužan dokazivati poznavanje jezika i kulture, ali mora imati odobren stalni boravak i živjeti u RH.

Poznavanje jezika i pisma ne provjerava se ispitom pred policijskim službenicima u policijskoj postaji gdje stranac predaje zahtjevi (prema mjestu odobrenog stalnog boravka), nego javnom ispravom koju podnositelj prilaže zahtjevu. Prema čl. 2. Pravilnika to može biti jedna od tri vrste isprava:

  1. Potvrda o položenom ispitu iz hrvatskog jezika i latiničnog pisma, koju izdaju:
    o      sveučilišta ili njihove sastavnice koje izvode programe iz hrvatskog jezika i provode ispite,
    o      srednjoškolske ustanove, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja i ustanove za obrazovanje odraslih koje imaju suglasnost za provođenje takvog ispita.
  2. Svjedodžba ili diploma stečena u Republici Hrvatskoj: svjedodžba o završenom osnovnom ili srednjem obrazovanju (razredna svjedodžba, svjedodžba o državnoj maturi, svjedodžba o završnom radu) ili diploma o završenom visokom obrazovanju.
  3. Isprava inozemnog visokog učilišta: svjedodžba o završenom tečaju, prijepis ocjena ili dopunska isprava o studiju, uz uvjet da potvrđuje znanje hrvatskog jezika na razini najmanje B1 (Zajednički europski referentni okvir za jezike).
    Pravilnik izričito postavlja razinu B1 samo za inozemne isprave. Za domaće ispitne potvrde razina nije navedena, pa je u praksi preporučjivo da potvrda iskaže razinu B1 kako bi se izbjegle dvojbe u postupku.
    Stranci koji su do podnošenja zahtjeva bili najmanje 10 godina u statusu izbjeglice u RH te stranci s prebivalištem u RH na dan 8. listopada 1991. koji su korisnici programa povratka, obnove ili stambenog zbrinjavanja dokazuju jezik tako da obrazac zahtjeva za prirođenje popune pred službenikom policijske uprave ili postaje. Obrazac popunjavaju samostalno, bez konzultacija s drugim osobama, odmah pri podnošenju zahtjeva. Status izbjeglice ili korisnika programa dokazuje se potvrdom nadležnog državnog tijela.
    Za razliku od jezika, poznavanje kulture i društvenog uređenja dokazuje se isključivo pismenim upitnikom pred službenikom koji zaprima zahtjev (čl. 5. Pravilnika). Nikakva svjedodžba ni potvrda ne može zamijeniti upitnik. Upitnik se sastoji od 15 pitanja odabranih iz baze od 110 pitanja sadržanih u Prilogu 1 Pravilnika, a koji će upitnik podnositelj rješavati nasumično određuje službena osoba (čl. 6. Pravilnika). Podnositelj ga popunjava u policijskoj upravi ili postaji, pri podnošenju zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva, pred službenikom koji zaprima zahtjev. Za rješavanje upitnika predviđeno je 60 minuta. Podnositelj ga rješava samostalno, bez konzultacija s drugim osobama, tako da na svako pitanje zaokruži samo jedan od ponuđenih odgovora ili upiše traženi odgovor. Službena osoba upitnik ocjenjuje odmah i podnositelja odmah obavještava je li dokazao poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja. Smatra se da ga je dokazao ako je točno odgovorio na najmanje 10 od 15 pitanja, odnosno na dvije trećine upitnika. Podnositelju koji nije dokazao potrebno znanje službena osoba može, na njegov zahtjev, dati na uvid ocijenjeni upitnik. Upitnik je pritom povjerljiv: podnositelj ga ne smije iznijeti iz službenih prostorija policijske uprave ili postaje niti ga na bilo koji način učiniti dostupnim drugome.
    Pitanja pokrivaju društveno uređenje, povijest, kulturu, običaje, umjetnost, književnost, sport, gospodarstvo, turizam i geografski položaj RH. Budući da je cijela baza od 110 pitanja javno objavljena u Narodnim novinama, kandidat se može ciljano pripremiti.

    Primjeri pitanja iz Priloga 1 (s točnim odgovorima):
    1.     Pitanje 16. Nositelj izvršne vlasti u Republici Hrvatskoj je: a) Vlada RH, b) Vrhovni sud RH, c) Hrvatski sabor, d) Pučki pravobranitelj.
    o      Točan odgovor: a) Vlada Republike Hrvatske.
    2.     Pitanje 17. Datum pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji je: ________ (pitanje otvorenog tipa).
    o      Točan odgovor: 1. srpnja 2013.
    3.     Pitanje 46. Zastupnici u Hrvatskom saboru biraju se na vrijeme od: a) 2 godine, b) 3 godine, c) 4 godine, d) 5 godina.
    o      Točan odgovor: c) 4 godine.
    4.     Pitanje 62. Opišite zastavu RH: tri vodoravne boje odozgo prema dolje te središnji element.
    o      Točan odgovor: crvena, bijela i plava, a u sredini je grb Republike Hrvatske.
    5.     Pitanje 79. Izumitelj rođen 1856. u Smiljanu kod Gospića, umro 1943. u New Yorku, po kojem je nazvana mjerna jedinica magnetskog polja: a) Ruđer Bošković, b) Nikola Tesla, c) Ivan Supek, d) Andrija Štampar.
    o      Točan odgovor: b) Nikola Tesla.
    Primjeri pokazuju dvije vrste pitanja: zatvorena (višestruki izbor, jedan točan odgovor) i otvorena (upisivanje pojma, datuma ili imena). Otvorena pitanja zahtijevaju aktivno znanje i pisanje latinicom, pa ujedno posredno provjeravaju i pismenost na hrvatskom jeziku.
    Pravilnik ne uređuje može li podnositelj koji nije postigao 10 točnih odgovora ponoviti upitnik u istom postupku. Budući da je riječ o uvjetu iz čl. 8. st. 1. toč. 4. ZHD-a, posljedica neuspjeha u pravilu je odbijanje zahtjeva prema čl. 26. st. 1. ZHD-a, uz mogućnost podnošenja novog zahtjeva.

Sve publikacije

Pravna sigurnost
počinje pravim savjetom.

Zatražite konzultacije

Sigurno.
Jednostavno.
Učinkovito.