Vodimo postupke stjecanja hrvatskog državljanstva za iseljenike, potomke iseljenika, njihove bračne drugove i djecu te za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu. Procjenjujemo pravo na državljanstvo i odabiremo najpovoljniju pravnu osnovu, provodimo genealoška istraživanja, pribavljamo dokumente iz matičnih ureda i arhiva te pripremamo zahtjev. Klijente zastupamo pred Ministarstvom unutarnjih poslova do donošenja rješenja, a vodimo i postupke otpusta iz hrvatskog državljanstva te upravne sporove, uključujući sporove zbog šutnje uprave.
Kako se stječe hrvatsko državljanstvo
Zakon o hrvatskom državljanstvu (ZHD) propisuje četiri načina stjecanja: podrijetlom, rođenjem na području Republike Hrvatske, prirođenjem i po međunarodnim ugovorima (čl. 3.). Unutar prirođenja zakon predviđa posebne, olakšane osnove za iseljenike, njihove potomke i pripadnike hrvatskog naroda.
Podrijetlom (čl. 4. – 6.)
Hrvatski sustav prvenstveno se temelji na načelu podrijetla (ius sanguinis). Podrijetlom stječe državljanstvo dijete čija su oba roditelja u trenutku rođenja hrvatski državljani te dijete rođeno u Hrvatskoj čiji je jedan roditelj hrvatski državljanin. Osoba rođena u inozemstvu čiji je jedan roditelj hrvatski državljanin stječe državljanstvo podrijetlom ako do navršene 21. godine bude prijavljena radi upisa u evidenciju hrvatskih državljana, odnosno ako bi inače ostala bez državljanstva. Osobe koje su državljanstvo stekle podrijetlom smatraju se hrvatskim državljanima od rođenja.
Rođenjem na području Hrvatske (čl. 7.)
Načelo rođenja na teritoriju (ius soli) primjenjuje se iznimno, kako nijedno dijete rođeno u Hrvatskoj ne bi ostalo bez državljanstva. Državljanstvo stječe dijete rođeno ili nađeno u Hrvatskoj čiji su roditelji nepoznati, nepoznatog državljanstva ili bez državljanstva. Dijete gubi hrvatsko državljanstvo ako se do njegove 14. godine utvrdi da su mu oba roditelja strani državljani.
Prirođenjem (čl. 8. – 10., 12. – 15.)
Stranac može steći hrvatsko državljanstvo prirođenjem ako je punoljetan, ima otpust iz stranog državljanstva ili dokaz da će ga dobiti, osam godina neprekidno živi u Hrvatskoj s prijavljenim boravkom i ima odobren stalni boravak, poznaje hrvatski jezik i latinično pismo, kulturu i društveno uređenje, poštuje pravni poredak, ima podmirena javna davanja i ne postoje sigurnosne zapreke. Zakon predviđa olakšice za osobe rođene u Hrvatskoj (čl. 9.), bračne drugove hrvatskih državljana (čl. 10.), strance čiji je primitak u interesu Republike Hrvatske (čl. 12.), maloljetnu djecu (čl. 13. i 14.) i bivše hrvatske državljane (čl. 15.).
Iseljenici i njihovi potomci (čl. 11.)
Osobe koje su se prije 8. listopada 1991. iselile iz Hrvatske u namjeri da u inozemstvu stalno žive, njihovi potomci bez ograničenja broja generacija te njihovi bračni drugovi mogu steći državljanstvo bez otpusta iz stranog državljanstva, bez boravka u Hrvatskoj i bez provjere poznavanja hrvatskog jezika i kulture. Ključno je dokazati iseljeništvo pretka u smislu zakona i neprekinutu obiteljsku vezu s njim.
Pripadnici hrvatskog naroda (čl. 16.)
Pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u Hrvatskoj može steći državljanstvo ako poštuje pravni poredak, ima podmirena javna davanja i ne postoje sigurnosne zapreke. Pripadnost hrvatskom narodu dokazuje se ranijim deklariranjem u pravnom prometu, navođenjem u javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda te aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu. Ova osnova povezuje hrvatsku dijasporu diljem svijeta s domovinom.
Po međunarodnim ugovorima (čl. 3.)
Hrvatsko državljanstvo može se steći i na temelju međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka, pod uvjetima koje ti ugovori propisuju.
Kako izgleda postupak
Zahtjev za prirođenje podnosi se osobno, u policijskoj upravi ili postaji u Hrvatskoj prema mjestu odobrenog boravka, ili u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u inozemstvu (čl. 24.). Uz zahtjev se, ovisno o pravnoj osnovi, u pravilu prilažu:
- važeća putovnica,
- izvadak iz matice rođenih s apostilom i ovjerenim prijevodom na hrvatski jezik,
- dokazi o hrvatskom podrijetlu, iseljenju pretka ili pripadnosti hrvatskom narodu,
- uvjerenje o nekažnjavanju (npr. FBI provjera u SAD-u), ne starije od šest mjeseci, s apostilom i prijevodom,
- životopis i motivacijsko pismo s razlozima za podnošenje zahtjeva.
Trajanje postupka ovisi o okolnostima slučaja i potpunosti dokumentacije. Pomažemo vam odabrati pravu osnovu, pripremiti potpunu dokumentaciju i proći kroz postupak bez nepotrebnih zastoja.